Pretraži ovaj blog

utorak, 29. svibnja 2018.

10 stvari kojih možda niste znali o marihuani?



S druge strane, procjenjuje se da otprilike 190 milijuna ljudi diljem svijeta konzumira ovu biljku. A budući da po ulicama ne viđamo horde pomahnitalih, krvožednih narkomana koji su se navukli na ovo zlo, pitanje je koliko uistinu znamo o marihuani.

3 soma napušenih godina

Trava se puši već skoro 3.000 godina, a najstariji stash je pronađen na iskopinama u pustinji Gobi. Za one koji neznaju, Gobi je pustinja koja se proteže velikim dijelom Mongolije i Kine, i Sahara je prema njoj raj na zemlji. Nije ni čudo što se ekipa tamo morala napušavati, čovjek može skrenut kad shvati da živi na vjerojatno najgorem mjestu na Zemlji. Biljka je vjerojatno pripadala šamanu koji mora da je na 40°C svježeg pustinjskog zraka vidio svakakva čudesa. Zato valjda i jesu mongolske horde par stotina godina kasnije napucale nogom u guzicu pola svijeta.

Nitko od marice umro nije


I premda se puši već nekoliko tisućljeća, do sada nije evidentiran niti jedan jedini smrtni slučaj uzrokovan predoziranjem. Zapravo, činjenica je da bi za predoziranje bilo potrebno popušiti čak 680 kilograma trave u roku od pola sata, što je i najzagriženijim fanovima ipak malo previše. Čak i da uspijete popušiti toliko, ne bi umrli od THC-a (psihoaktivna tvar koja je odgovorna za sve te čudesne nuspojave nakon konzumacije), nego od trovanja ugljičnim monoksidom iz dima.

Tko se šita laća, zatvorom plaća


Premda se kod nas možete izvući s prilično blagom kaznom za posjedovanje par grama marihuane (pretpostavljamo da niste jedan od onih koji ju tankerom doprema iz Južne Amerike), još uvijek postoje zemlje u kojima ćete doslovno platiti glavom za bilo kakav kontakt s njom.
Afganistan, Borneo, Bruneji, Kina, Indija, Iran, Irak, Laos, Malezija, Nigerija, Pakistan, Singapur, Somalija, Sudan, Vijetnam i Jemen su definitivno za izbjegavati ako ne možete bez jointa. Događalo se tako da krijumčari ubace paketić nepažljivom turistu u torbu i iskoriste ga kao mulu, pa kad te ulove na kontroli, probaj objasniti da ti je netko podvalio. Neš’ ti Somalije i Sudana, potpuno je razumljivo da im je marihuana najveći problem.

Žiža spašava rudare dubokog mraka


Sjećate li se onih čileanskih rudara koji su 2010. bili 69 dana zatočeni ispod 600 metara stijena i njihovih sretnih lica nakon što su napokon opet ugledali svjetlo dana? Ta sreća je vjerojatno djelom uzrokovana marihuanom, koju su im svakodnevno slali dole. Jer šta čovjek stvarno može raditi kad je zarobljen ispod planine, osim pušiti, piti i gledati porniće?

Tko maricu uživa, ne brine ga prometna gužva


Vrlo čest stereotip je da ljudi pod utjecajem marihuane lošije voze i češće izazivaju nesreće. Realnost je da ćete teško pobiti 20 ljudi na autobusnoj stanici ako vozite 30 km/h i stajete 20 metara prije semafora. Eventualna negativnost ovakve vožnje su bjesni pogledi bakica na biciklima koje vas pretiču s 40 km/h, ali one ne znaju da vi spašavate živote!
Istraživanja su pokazala da napušeni ljudi mnogo rjeđe izazivaju nesreće nego “čisti vozači” (ne uzimamo u obzir da su ta istraživanja možda radili na sveučilištu THC u Amsterdamu), a postotak nesreća sa smrtnim posljedicama je gotovo zanemariv. S druge strane, znamo što potpuno legalni alkohol čini na prometnicama…

Zašto, sine, nisi diplomirani vutrolog?


U SAD-u možete pohađati dva studija koja će vas naučiti sve što trebate znati o uzgoju i konzumaciji marihuane. Pa ako ne želite biti ekonomist ili pravnik kao svi vaši prijatelji, a Detroit i Oakland su vam blizu (evo, odmah tu iza ugla), zašto ne postati diplomirani travolog?
Ipak, treba napomenuti da je konzumacija marihuane u učionicama zabranjena(zato su im pauze između predavanja vjerojatno vrlo zanimljive), ali svejedno možete uzgojiti svoju vlastitu biljku, paziti ju i maziti i usput učiti o njenoj povijesti, uporabi i budućnosti, prije svega u medicini.

On konoplju nosi, njome se ponosi


Konoplja, ili ti “ona marihuana koja se baš i ne puši”, sve više nalazi svoju primjenu u suvremenoj industriji, a vrlo je popularna i među Zelenima (kakva slučajnost). Tako ju možemo koristi za proizvodnju papira, odjeće, bio goriva, građevnog materijala i zdrave hrane (to na žalost ne znači da možete popušiti majicu od konoplje kad izađe iz mode, premda… možda…). A nije ni čudo, jer se ovaj materijal koristi od pamtivijeka, a poznat je po svojoj čvrstoći, trajnosti i izdržljivosti.

Otkud ti ime, o biljko zelena?


Nitko ne zna od kuda potječe riječ marihuana. Neki govore da je složenica riječi Maria i Juana, što je sleng termin za prostitutke. Drugi pak vjeruju da je proizašla od riječi maraguanqou, što otprilike znači “opojna biljka” ili mallihuan, što znači zatvorenik.
Ono što znamo, pročitali smo na internetima, je da se do kraja 19. stoljeća uglavnom oslovljavala jednostavno kao kanabis, a onda je vjerojatno neki Meksikanac, zatočen u bordelu u Guadalajari, posrkao dva-tri dima i viknuo: “Vamolos, Maria y Juana!!!” Kako ono kažu, sve ostalo je povijest….

Plastik Vutrastik


Danas se sve može proizvesti sintetski, pa zašto ne i marihuana? I dok se za ovu organsku varijantu treba osigurati velik prostor, adekvatna temperatura i svjetlo i dovoljno novca za potplatit policiju i znatiželjne susjede, ista stvar se može dobiti u laboratoriju. Dobro, nije baš isto pušiti biljku i progutati pilulu koncentriranog THC-a, ali trend “tabletiranja” marihuane je sve jači. Sad se samo čeka kad će neka od velikih farmaceutskih tvrtki na tržište izbaciti revolucionarni lijek na bazi THC-a, uz kratku poruku javnosti: “Žao nam je što smo govorili da je trava loša, ali ne bojte se, od kad smo ju MI uspjeli umjetnim putem sintezirati, postala je čudotvorna!”

Najbolja gandža


U Amsterdamu se svake godine održava neslužbeno svjetsko prvenstvo u travarenju, poznati Cannabis Cup. Osnovao ga je davne 1987. godine urednik časopisa High Times, Steven Hager, i glavni je događaj svakog uzgajivača i konzumenta koji drži do sebe. Ljudi iz svih krajeva kugle zemaljske dolaze sa svojim prvoklasnim primjercima i natječu se za titulu najbolje sorte na svijetu. Naravno, posjetitelji mogu i sami degustirati i tražiti svog favorita, a ako netko misli da je glavni pušač u društvu (hmh, ovo ne zvuči dobro…), može odmjeriti snage s drugim travomanima.

nedjelja, 27. svibnja 2018.

Recept:Pretjerano dobra pita od marihuane


Iz Hitne pomoći Sarajevo danas je saopšteno da imaju neuobičajeno veliki broj poziva ljudi kojima je danas pretjerano dobro, a prilikom svake intervencije pacijenti su tvrdili da su jeli pitu na pijaci na Stupu, za koju se kako saznaje Sarajevo365.com otkrilo da je bila napravljena od marihuane a ne od zelja.


Policija radi na utvrđivanju identiteta starije ženske osobe koja je tokom današnjeg dana na pijaci Stup prodavala pitu ispred koje je pisalo “zeljanica” a koja je najvjerovatnije uzrok pretjerano predobrog raspoloženja kod desetina građana Sarajeva koji su zvali Hitnu da se žale jer nisu navikli, ili im nikada u životu nije bilo tako dobro kao danas, dok su neki kako otkriva portal Sarajevo365.com čak tražili bilo kakav lijek da taj osjećaj već jednom prestane jer ne mogu nikako da se naviknu na ovako naglu promjenu.

izvor: Sarajevo365.com

Donosimo:Dobre i loše strane korištenja marihuane


Marihuana i njeno korištenje već dugi niz godina izaziva velike polemike. Ovu ilegalnu laku drogu neki smatraju i lijekom, no koliko je zapravo prednosti i nedostataka marihuane?

Lake droge kao što je marihuana uobičajeno se počinju uzimati u mlađoj dobi iz radoznalosti i želje za eksperimentiranjem. Marihuanu češće uzimaju nezrelije osobe, osobe s psihičkim problemima ili sklone rizičnim ponašanjima.
Dakle, je li marihuana droga ili lijek? Dokazana štetnost ‘trave’

Štetno djelovanje marihuane nije samo usmeno već je i dokumentirano i dokazano pravilima medicine zasnovane na dokazima.

Ovo su razlozi štetnosti marihuane:
sve što se puši nije zdravo jer nosi rizik za dišne organe – marihuana u sebi ima do 70% više kancerogena od cigareta. Način pušenja marihuanskih cigareta je teži i opasniji za dišni sustav jer se udiše dublje i dulje, a dim duže ostaje u plućima. Dokazano je štetno djelovanje na pogoršanje respiratornih simptoma i češći razvoj kroničnog bronhitisa kod konzumenata koji dugotrajno konzumiraju marihuanu. U ekperimentima je dokazana veća količina katrana do 5 puta, kao i ugljičnog monoksida.



THC ili delta 9-tetrahidrokanabinol koji je glavni aktivni sastojak marihuane nakuplja se u masnim stanicama tijela.



THC se u mozgu veže i negativno utječe na receptore koji su odgovorni za pamćenje, mišljenje, koncentraciju i koordinaciju



THC stimulira mozak na oslobađanje dopamina koji stvara osjećaj zadovoljstva. Samo po sebi to ne zvuči toliko loše, no nakon euforije dolazi velik pad u raspoloženju, depresija i pospanost. Kod nekih ljudi smanjivanje prvotne doze dopamina stvara anksioznost, strah, paniku i akutnu psihotičnu reakciju.



posljedice konzumiranja marihuane traju i nakon što je marihuana razgrađena u tijelu – glavne manifestacije su teškoće s pamćenjem, smanjena sposobnost učenja i poremećaj sna



dugotrajne posljedice konzumiranja marihuane su ovisnost, kronične bolesti dišnog sustava kao što je kašalj i bronhitis, shizofrenija, psihoze, suicidalna razmišljanja,depresija i amotivacijski sindrom



kod trudnica koje su prije pušile marihuanu postoji šansa da će ona utjecati na rast i razvoj još nerođenog djeteta

Makar neka istraživanja pokazuju kako je marihuana imala pozitivne utjecaje na zdravlje, ne možemo negirati da ima i negativne.

Konzumiranje marihuane utječe na razvoj mozga i kada se od rane dobi konzumira u značajnoj količini, oštećenje pamćenja i mišljenja može imati dugotrajne posljedice.

Pitanje je li marihuana droga ili lijek je najbitnije postaviti kod mladih ljudi. S obzirom da se u mladim godinama razvija mozak, psihičko i emocionalno stanje, ali i samo tijelo – ova laka droga ima najintenivniji utjecaj.


Marihuana stvara ovisnost

Jedno od istraživanja je pokazalo kako marihuana stvara ovisnost. Ono je provedeno na 200 korisnika, a čak 76% je zadovoljilo kriterije dijagnoze ovisnosti koja je uključivala i apstinencijsku krizu. Neki od simptoma apstinencije mogu biti: gubitak apetita, neodređen i nejasan strah i anksioznost, depreija, nesanica, znojenje i poremećaji raspoloženja.

97 % ispitanika navelo je kako im je ponovno uzimanje ove lake droge bilo ‘nužno’ jer su jedino tako mogli dobro funkcionirati.
Marihuana kao lijek

Korištenje marihuane kao lijeka nije znanstveno dokazana. Da bi neka tvar bila proglašena lijekom ona se mora sastojati od dobro definirane tvari čija je količina mjerljiva i jednaka u svim jediničnim oblicima lijeka kao što je tableta ili injekcija.

O marihuani sigurno ne možemo govoriti kao o lijeku u pravom smislu te riječi. Neki sastojci ove lake droge djeluju na smanjivanje simptoma nekih bolesti, no nemojte da vas do dovede u zabludu. Svaki lijek se uzima u određenim količinama i samo kod određenih bolesti.


“Dokazi ili ne, to je za nas oboljele apsolutno nebitno. To mene ne zanima. Ja sam našao nešto što nije dokazano. Ali meni pomaže. I to mi je najvažnije”, zaključak je jednog od bolesnika koji boluje od multiple skleroze.

Marihuana kao lijek sadrži nekoliko spojeva koji su se pokazali korisnima u liječenju različitih bolesti odnosno stanja:



oralni kanabinoidi značajno smanjuju povraćanje i mučninu uzrokovanu kemoterapijom kod bolesnika koji boluju od raka


smanjuje simptome spastičnosti od multiple skleroze

djeluje na bolest multiple skleroze ali i olakšava život oboljelima

olakšava simptome poremećaja spavanja

pomaže bolesnicima s kroničnim bolovima

pomaže kod fibromilagije

uspješna je kod bolesnika sa sindromom obstruktivne apneje, to jest prestanka disanja u snu

akutna uporaba marihuane poboljšava plućni kapacitet

pomaže kod sindroma anoreksije i kaheksije uzrokovane rakom

uspješna je u problemima s crijevima, epilepsijom

olakšava Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, šizofreniju i psihoze

Dokazi za većinu ovih pozitivnih svojstava marihuane nisu znanstveno dokazani, ali postoje slučajevi koji potvrđuju pozitivan utjecaj. Do sada ni u jednoj bolesti nije dokazano terapijsko djelovanje marihuane u smislu liječenja same bolesti, već njeno blagotvorno djelovanje u smanjenju nekih od simptoma bolesti kod dijela oboljelih.

Marihuana se u ovim slučajevima primjenjivala kao dodatna terapija tamo gdje primjenjeni lijekovi nisu pomogli i opet samo kod odabranih bolesnika.

Bez obzira na ljekovitost u nekim slučajevima, marihuana ipak jest laka droga i izaziva ovisnost. Također je u Hrvatskoj i dalje ilegalna, osim medicinske koja se može nabaviti putem recepta.

Je li vama marihuana droga ili lijek? Koje je vaše mišljenje?

Source: https://net.hr/magazin/zdravlje/marihuana-droga-ili-lijek-evo-koje-su-dobre-i-lose-strane-ove-kontroverzne-biljke/

subota, 26. svibnja 2018.

Berba marihuane bolje plaćena od berbe grožđa?

Uzgajivači marihuane bolje plaćaju radnike iz Meksika, drugi je bojazan da će ljudi radije pušiti nego piti

Proizvodnja vina, piše Fortune, ove će godine po svemu sudeći imati još jednu rekordnu sezonu. Smatra se da će porasti za šest posto, u Kaliforniji na koju otpada daleko najveći dio proizvodnje proizvodnja bi trebala porasti sedam posto – odnosno na 4 milijuna tona. Svakako, milenijska generacija pokazuje sve veći interes za vina. Raste prodaja, posebno vinima od devet dolara naviše velikih proizvođača poput E&J Gallo Winery, The Wine Group i Constellation Brands. Ipak, proizvođači vina jako su zabrinuti; prvo time što bi im vrlo brzo moglo nedostajati osposobljene radne snage, drugo zato što u legalizaciji marihuane vide opasnost pred time da bi ljudi mogli "biljku" vidjeti kao zamjenu za vino.

"Radna snaga na farmama i troškovi bit će nam glavna briga u vinskom biznisu ove godine", rekao je Rob McMillan koji je objavio izvještaj o toj temi Silicon Valley Banke. Kalifornija uz proizvodnji vina tradicionalno ovisi o radnicima imigrantima iz Meksika, većinom o muškarcima u dobi od 20-ih do 40-ih koji imaju iskustvo rada na farmi. Oni u pravilu provode u SAD-u po pola godine i po isteku sezone vraćaju se u Meksiko. Zašto ne Amerikanci? Zato što je riječ o slabo plaćenim poslovima koji Amerikance ne privlače. Čak i vinski biznis Trumpove obitelji ovisi o stranim radnicima. Samo, u posljednjih nekoliko godina broj Meksikanaca koji dolaze raditi, sve je manji. I to dok je površina pod vinogradima godinama na istim razinama.

U OVOJ GODINI TOP NEWS Colorado od prodaje marihuane zaradio više od milijardu dolara


A tu se tek dolazi do proizvodnje marihuane. Dok je satnica radnika u vinogradarstvu oko 20 dolara, u proizvodnji marihuane ona se kreće između 25 i 30 dolara. I na sve probleme koji se otvaraju sve većom proizvodnjom marihuane, nadovezuje se Trumpova izgradnja zida prema Meksiku, nakon koje se može očekivati da će jeftinih radnika iz Meksika biti sve manje i manje. I, konačno, pojedini proizvođači vina zabrinuti su da bi se potrošači, umjesto rekreativnom ispijanju vina, mogli okrenuti rekreativnom pušenju marihuane. Do danas je osam američkih država legaliziralo rekreativno pušenje marihuane, uključujući Kaliforniju.

Prošle godine Amerikanci i Kanađani potrošili su na legalnu marihuanu 53,3 milijarde dolara, a trendovi su takvi da će to i rasti. Od onih koji zarađuju na alkoholu, posebno se žale proizvođači piva; Bud Light i Coors Light. A, opet, zanimljivo je da su uvozna piva potpuno nedirnuta rastom potrošnje marihuane. Na kraju krajeva, kad je o vinima rijel, McMillan smatra da nema govora o konkurenciji marihuane i vina, što je i logično, jer ljudi u pravilu ne piju vino kako bi se napili, nego iz drugačijih užitaka, dok od marihuane zasigurno očekuju da se od nje "napuše", da budu "high".

Source: https://www.express.hr/top-news/nitko-ne-zeli-brati-groz-e-zele-brati-marihuanu-8863

Marihuana je droga ili lijek? Ili možda oboje?



Službeni joj je naziv marihuana, dobiva se od biljke kanabis poznate i kao indijska konoplja. Prije se ta biljka koristila puno više i to za izradu užadi, odjeće, čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od indijske konoplje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka druga svojstva su došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, hašiš, skank (hašiš i skunk se dobivaju kemijskom obradom) danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori- je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?


Mišljenje autora ovog teksta je da oni koji najviše raspravljaju o travi zapravo o njoj najmanje znaju. Na marihuani danas političari skupljaju bodove pred izbore umjesto da se educiraju i shvate što je marihuana, kako djeluje, koje su joj opasnosti, a koje eventualne blagodati.
THC i ostali aktivni sastojci

Marihuana sadrži oko 400 kemijskih tvari od kojih neka djeluju antibakterijski, neka opuštaju, a neka mogu uzrokovati halucinacije. Glavni sastojak kanabisa je THC. Skank sadrži i do 3 puta više THC-a od obične sušene marihuane.
Djelovanje marihuane

Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa). Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. Kanabis također:
ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti
na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost
djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim
potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hladnjakom
Marihuana kao lijek?

Puno se istraživalo može li se marihuana koristiti u medicinske svrhe. Najveći je problem u tome što ona ima jako puno sastojaka pa je teško jasno utvrditi koliko je njezino korištenje efikasno i sigurno. Jaka znanstvena podloga nedostaje, ali istraživanja i iskustva navode određene blagodati kanabisa. Na primjer, kanabis može smanjiti neželjena djelovanja kemoterapije. Lijekovi koji se koriste kod raka su među najjačima i često uzrokuju uzastopna povraćanja. Marihuana ublažava ta negativna djelovanja i olakšava život bolesnicima. Multipla skleroza druga je bolest kod koje ekstrakt kanabisa može biti koristan mada istraživanja to nisu potvrdila.

Popis bolesti na koje pozitivno djeluje marihuana temelji se uglavnom na tvrdnjama. Te bolesti ili simptomi su sljedeći:
glavobolja i migrena
astma
prevencija srčanog i moždanog udara
Parkinsonova bolest
Alzheimerova bolest
alkoholizam
nesanica
seksualna indiferentnost (kanabis može potaknuti seksualnu želju)
Rizici konzumiranja marihuane

Postoji i druga strana medalje, ona negativna. Dok pozitivna djelovanja nemaju čvrstu znanstvenu osnovu, ova negativna nažalost imaju.


Konzumacija marihuane smanjuje mogućnost koncentracije, smanjuje motivaciju, a učestala uporaba kod mladih može usporiti njihov psihološki razvoj. Konzumenti mogu postati anksiozni, napeti i sumnjičavi, u ekstremnim slučajevima paranoični. Uz sve to, oni koji konzumiraju Skank (veća količina aktivnih tvari) imaju priliku razviti i dodatne poteškoće, čak i shizofreniju. Kanabis loše djeluje na koordinaciju pa može uzrokovati probleme u vožnji ili pri hodanju.

Česta neželjena djelovanja uzrokovana uglavnom nekim od 400 kemijskih sastojaka u marihuani su:
ubrzano kucanje srca
nagle promjene krvnog tlaka
smanjena plodnost kod žena
Ovisnost o marihuani

O marihuani je moguće razviti blagu ovisnost, simptomi su:
žudnja za “novom dozom”,
nemir,
nagle promjene raspoloženja,
problemi sa spavanjem,
manjak apetita i drugi.

Jačina te ovisnosti nije ništa veća od recimo ovisnosti o cigaretama ili čak o kavi. Ipak, marihuana povlači velike kontroverze. Konzumenti s jedne strane naglašavaju blagodatno djelovanje na zdravlje i traže dekriminalizaciju ili legalizaciju. S druge strane su oni koji se tome protive bilo zato što marihuana uzrokuje ovisnost, bilo zbog nekih tradicionalističkih stavova, bilo zbog činjenice da marihuana može dovesti i do upoznavanja neke teže droge i time do nove ovisnosti.

Čini se da je danas najčešće korišten argument protiv marihuane upravo taj da ona vodi do težih droga. To je istina, ali ne zato što je ona “slična samo slabija” od, recimo, heroina. Da je tako prvo bi trebalo zabraniti alkohol.

Marihuana može dovesti do težih droga upravo zato što je ilegalna. Da bi ju nabavio, konzument se mora kretati u “ilegalnom miljeu”. Dok se kreće u takvom miljeu velika je vjerojatnost da će nabasati i na neku drugu drogu (kokain, heroin i sl.) jer se njima trguje na isti način, ilegalno. Ukoliko bi se marihuana mogla legalno nabaviti konzumenti više ne bi morali nalaziti ilegalne kanale i time bi se udaljili od potencijalne opasnosti da pređu na teže droge.

Marihuana, alkohol, politika i legalizacija

Političari su kod nas jako glasni po pitanju marihuane što je i logično jer na tome mogu skupiti puno glasova pred izbore. Ipak, licemjerno je da oni političari koji marihuanu stavljaju u isti kontekst s teškim drogama ništa neće reći protiv alkohola koji je, za razliku od marihuane, legalan i svedostupan.
U Hrvatskom zakonu marihuana se tretira jednako kao i heroin.

Broj ovisnika o alkoholu znatno je veći od broja ovisnika o travi, ovisnici o alkoholu puno češće nanose štetu sebi i drugima bilo kroz nasilje ili tako što uzrokuju prometne nesreće. Ipak, niti jedan političar nije zaključio da alkohol treba biti ilegalan, a puno ih smatra da marihuana treba biti. Sigurno da je došlo vrijeme da se prepitaju hrvatski zakoni i da se učine određene izmjene.
Uzgoj marihuane

Danas, u doba Interneta, vrlo je lako doći do informacija. Postoje web stranice posvećene tematici uzgoja indijske konoplje. Kanabis je vrlo zahvalna biljka, može rasti u raznim klimatskim uvjetima i ne zahtijeva previše njege. Ipak, ono što uzgajatelje najviše muči nije to kakvo treba biti tlo za sadnju ili na kojoj temperaturi držati biljke nego je to mogućnost da im na vrata pokucaju policajci koji će im oduzeti biljke, a vjerojatno i slobodu na neko vrijeme.

Što vi mislite, treba li legalizirati rekreativnu upotrebu marihuane?

Source: https://www.krenizdravo.rtl.hr/zivotni-stil/marihuana-je-droga-ili-lijek-ili-mozda-oboje

Da li marihuana utiče na plodnost?



Novo istraživanje znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje da marihuana može negativno utjecati na veličinu i oblik spermija, naročito kod mladih muškaraca.

"Rezultati našeg istraživanja upućuju da korisnici marihuane trebaju prestati s tom navikom ako planiraju osnovati obitelj", izjavio je jedan od voditelja istraživanja dr. Allan Pacey.



Istraživanje, objavljeno u časopisu Human Reproduction, ne pokazuje da marihuana direktno utječe na muškarčevu plodnost, ali je pokazalo da je konzumacija marihuane usko povezano s problemima s plodnošću.

U istraživanju je sudjelovalo 318 muškaraca, čije su spermije znanstvenici ustanovili abnormalnima. Uzorke njihovih spermija su usporedili s uzorcima spermija od 1652 muškarca, čiji su spermiji smatrani normalnima.

Sudionici su ispunjavali upitnik koji je sadržavao pitanja o njihovim cjelokupnim životnim navikama, uključujući pušenje cigareta, konzumaciju alkohola i marihuane.

Cigarete i alkohol su također utjecale na zdravlje spermija, ali u manjoj mjeri nego marihuana. Naime, znanstvenici su otkrili da marihuana može promijeniti veličinu i oblik spermija i narušiti kvalitetu DNA.

Prethodna istraživanja su pokazala da je za začeće i zdravu bebu zdravlje spermija jednako važno kao i zdravlje jajašaca.

Ovo nije prvo istraživanje koje je pokazalo da marihuana negativno utječe na spermije, stoga bi bilo pametno da s tom navikom prestanete, naročito ako u skoroj budućnosti planirate osnovati obitelj.

Source: https://www.centarzdravlja.hr/zanimljivosti/kako-marihuana-utjece-na-spermije/

Sorte Kanabisa: Podela po dejstvu i sastavu kanabinoida


Mnogi nas pitaju koje sorte je najbolje da naruče za svoje bolesti i evo dobrih rešenja za ličnu sadnju. Odlična informativna grafika i realna podela različitih probranih sorti Kanabisa za medicinsku namenu, sa sastavom terpena, delovanjem i medicinskom namenom.

Različiti smo, metabolizmi su nam različiti, tako da nekome više prija i bolje funkcioniše uz jednu sortu kanabisa u odnosu na drugu. Takođe za isto obolenje kod različitih osoba ista sorta ili kombinacija će delovati kod nekog bolje, kod nekog slabije, dok će druga sorta/kombinacija biti uspešnija.

Dosadašnju podelu sorti na ‘indiku’ i ‘sativu’ i hibride te ‘dve vrste’ i u poslednje vreme treće ‘ruderalis’, treba da od sada posmatramo u smislu – ‘indika’ su sedativne (za noć i regeneraciju), a tzv. ‘sativa’ su energetske (dnevne, radne). Podela na niže i žbunaste sa širokim listovima i tanje visoke sa uskim kracima lista u praksi više ne postoji, a i ranije su sorte imale pomešane morfološke karakteristike.
Ono sa čime se danas susrećemo su skoro potpuno sve hibridi, nastali ranije ili kasnije. Tokom decenija ukrštanja, neki bitni sastojjci koje su posedovale nekadašnje sorte, danas su znatno ređe, što posebno važi za neke dragocene terpene. Tim pre je očuvanje autohtonih sorti i njihovih prirodnih staništa od ključnog značaja za medicinu i lečenje kanabisom. jer potrebno je imati što veću raznovrsnost sorti za bolje medicinske rezultate i za potrebe različitih obolenja.


Podela sorti po sadržaju THC i CBD:

1. Dominantne THC

2. Kombinovane THC-CBD

3. Dominantne CBD

– Idealan odnos THC i CBD ide u rasponu od 1:1 do 20:1 u oba smera, pa do odnosa 40:1 za medicinske potrebe, zavisno od obolenja, samog metabolizma pacijenta i njegovog Endokanabinoidnog sistema.


– Odnos iznad 80:1 posebno THC u odnosu na CBD nije preporučljiv, te sorte mogu da izazovu anksioznost i osećaj paranoje. Ovo najčešće vidimo kod tzv ‘skunk’ hibrida odnosno sorti namenjenih unutrašnjem uzgoju i odatle ‘fama’ da su današnje sorte ‘jače i opasnije’ od nekadašnjih. Istina je samo da se odnos CBD-a i mnogih bitnih terpena smanjio.


Podela po dejstvu (sinergijski uticaj kanabinoida, terpena i flavonida):

1. Energetske ( tzv. “sativa” ) – viši sadržaj limonena
Bistre energetske daju lak ‘podižući’ dnevni energetski i kreativan osećaj, i jasnoću misli
‘Teške’ energetske imaju jači psihodelični i euforični efekat, podstiču kreativnost i akciju

2. Sedativne ( tzv. ”indika” ) – viši sadržaj mirsina, uz često viši % CBD
Bistre sedativne imaju opuštajući i relaksirajući efekat, izazivaju osećaj duševne probuđenosti i jasnoće
‘Teške’ sedativne preporučuju se za lečenje kancera, nesanica, tokom rehabilitacija, kada je telu potrebno najviše sna i odmora.

3. Ukrštene – pogodne za većinu obolenja
Bistre ukrštene su pogodne za dnevne aktivnosti, za komunikative osobe koje vole akciju
Izbalansirano ukrštene daju kreativnost, društvenu potrebi izazivaju osećanja ljubavi i saosećanja
‘Teške’ ukrštene izazivaju jak osećaj smirenosti, sedativne su

Način na koji će neka od sorti kanabisa delovati u najvećoj meri zavisi od terpena koji se u njemu nalaze. Terpeni deluju sinergijski sa kanabinoidima, posebno sa THC i međusobno pojačavaju lekovito dejstvo, kako delovanja samih terpena, tako i delovanje THC-a i moduliraju ga. Tako Limonen daje uz THC osećaj energije i dobrog raspoloženja, dok Mirsen daje sortama onaj poznati sedativni efekat, poznat kao dejstvo ‘indika’ sorti.

Source: http://irka.org.rs/sorte-kanabisa-podela-po-dejstvu-i-sastavu-kanabinoida-i-terpena-za-medicinu/