10 stvari kojih možda niste znali o marihuani?

S druge strane, procjenjuje se da otprilike 190 milijuna ljudi diljem svijeta konzumira ovu biljku. A budući da po ulicama ne viđamo horde pomahnitalih, krvožednih narkomana koji su se navukli na ovo zlo, pitanje je koliko uistinu znamo o marihuani.

3 soma napušenih godina

Trava se puši već skoro 3.000 godina, a najstariji stash je pronađen na iskopinama u pustinji Gobi. Za one koji neznaju, Gobi je pustinja koja se proteže velikim dijelom Mongolije i Kine, i Sahara je prema njoj raj na zemlji. Nije ni čudo što se ekipa tamo morala napušavati, čovjek može skrenut kad shvati da živi na vjerojatno najgorem mjestu na Zemlji. Biljka je vjerojatno pripadala šamanu koji mora da je na 40°C svježeg pustinjskog zraka vidio svakakva čudesa. Zato valjda i jesu mongolske horde par stotina godina kasnije napucale nogom u guzicu pola svijeta.

Nitko od marice umro nije

I premda se puši već nekoliko tisućljeća, do sada nije evidentiran niti jedan jedini smrtni slučaj uzrokovan predoziranjem. Zapravo, činjenica je da bi za predoziranje bilo potrebno popušiti čak 680 kilograma trave u roku od pola sata, što je i najzagriženijim fanovima ipak malo previše. Čak i da uspijete popušiti toliko, ne bi umrli od THC-a (psihoaktivna tvar koja je odgovorna za sve te čudesne nuspojave nakon konzumacije), nego od trovanja ugljičnim monoksidom iz dima.

Tko se šita laća, zatvorom plaća

Premda se kod nas možete izvući s prilično blagom kaznom za posjedovanje par grama marihuane (pretpostavljamo da niste jedan od onih koji ju tankerom doprema iz Južne Amerike), još uvijek postoje zemlje u kojima ćete doslovno platiti glavom za bilo kakav kontakt s njom.
Afganistan, Borneo, Bruneji, Kina, Indija, Iran, Irak, Laos, Malezija, Nigerija, Pakistan, Singapur, Somalija, Sudan, Vijetnam i Jemen su definitivno za izbjegavati ako ne možete bez jointa. Događalo se tako da krijumčari ubace paketić nepažljivom turistu u torbu i iskoriste ga kao mulu, pa kad te ulove na kontroli, probaj objasniti da ti je netko podvalio. Neš’ ti Somalije i Sudana, potpuno je razumljivo da im je marihuana najveći problem.

Žiža spašava rudare dubokog mraka

Sjećate li se onih čileanskih rudara koji su 2010. bili 69 dana zatočeni ispod 600 metara stijena i njihovih sretnih lica nakon što su napokon opet ugledali svjetlo dana? Ta sreća je vjerojatno djelom uzrokovana marihuanom, koju su im svakodnevno slali dole. Jer šta čovjek stvarno može raditi kad je zarobljen ispod planine, osim pušiti, piti i gledati porniće?

Tko maricu uživa, ne brine ga prometna gužva

Vrlo čest stereotip je da ljudi pod utjecajem marihuane lošije voze i češće izazivaju nesreće. Realnost je da ćete teško pobiti 20 ljudi na autobusnoj stanici ako vozite 30 km/h i stajete 20 metara prije semafora. Eventualna negativnost ovakve vožnje su bjesni pogledi bakica na biciklima koje vas pretiču s 40 km/h, ali one ne znaju da vi spašavate živote!
Istraživanja su pokazala da napušeni ljudi mnogo rjeđe izazivaju nesreće nego “čisti vozači” (ne uzimamo u obzir da su ta istraživanja možda radili na sveučilištu THC u Amsterdamu), a postotak nesreća sa smrtnim posljedicama je gotovo zanemariv. S druge strane, znamo što potpuno legalni alkohol čini na prometnicama…

Zašto, sine, nisi diplomirani vutrolog?

U SAD-u možete pohađati dva studija koja će vas naučiti sve što trebate znati o uzgoju i konzumaciji marihuane. Pa ako ne želite biti ekonomist ili pravnik kao svi vaši prijatelji, a Detroit i Oakland su vam blizu (evo, odmah tu iza ugla), zašto ne postati diplomirani travolog?
Ipak, treba napomenuti da je konzumacija marihuane u učionicama zabranjena(zato su im pauze između predavanja vjerojatno vrlo zanimljive), ali svejedno možete uzgojiti svoju vlastitu biljku, paziti ju i maziti i usput učiti o njenoj povijesti, uporabi i budućnosti, prije svega u medicini.

On konoplju nosi, njome se ponosi

Konoplja, ili ti “ona marihuana koja se baš i ne puši”, sve više nalazi svoju primjenu u suvremenoj industriji, a vrlo je popularna i među Zelenima (kakva slučajnost). Tako ju možemo koristi za proizvodnju papira, odjeće, bio goriva, građevnog materijala i zdrave hrane (to na žalost ne znači da možete popušiti majicu od konoplje kad izađe iz mode, premda… možda…). A nije ni čudo, jer se ovaj materijal koristi od pamtivijeka, a poznat je po svojoj čvrstoći, trajnosti i izdržljivosti.

Otkud ti ime, o biljko zelena?

Nitko ne zna od kuda potječe riječ marihuana. Neki govore da je složenica riječi Maria i Juana, što je sleng termin za prostitutke. Drugi pak vjeruju da je proizašla od riječi maraguanqou, što otprilike znači “opojna biljka” ili mallihuan, što znači zatvorenik.
Ono što znamo, pročitali smo na internetima, je da se do kraja 19. stoljeća uglavnom oslovljavala jednostavno kao kanabis, a onda je vjerojatno neki Meksikanac, zatočen u bordelu u Guadalajari, posrkao dva-tri dima i viknuo: “Vamolos, Maria y Juana!!!” Kako ono kažu, sve ostalo je povijest….

Plastik Vutrastik

Danas se sve može proizvesti sintetski, pa zašto ne i marihuana? I dok se za ovu organsku varijantu treba osigurati velik prostor, adekvatna temperatura i svjetlo i dovoljno novca za potplatit policiju i znatiželjne susjede, ista stvar se može dobiti u laboratoriju. Dobro, nije baš isto pušiti biljku i progutati pilulu koncentriranog THC-a, ali trend “tabletiranja” marihuane je sve jači. Sad se samo čeka kad će neka od velikih farmaceutskih tvrtki na tržište izbaciti revolucionarni lijek na bazi THC-a, uz kratku poruku javnosti: “Žao nam je što smo govorili da je trava loša, ali ne bojte se, od kad smo ju MI uspjeli umjetnim putem sintezirati, postala je čudotvorna!”

Najbolja gandža

U Amsterdamu se svake godine održava neslužbeno svjetsko prvenstvo u travarenju, poznati Cannabis Cup. Osnovao ga je davne 1987. godine urednik časopisa High Times, Steven Hager, i glavni je događaj svakog uzgajivača i konzumenta koji drži do sebe. Ljudi iz svih krajeva kugle zemaljske dolaze sa svojim prvoklasnim primjercima i natječu se za titulu najbolje sorte na svijetu. Naravno, posjetitelji mogu i sami degustirati i tražiti svog favorita, a ako netko misli da je glavni pušač u društvu (hmh, ovo ne zvuči dobro…), može odmjeriti snage s drugim travomanima.

Recept:Pretjerano dobra pita od marihuane

Iz Hitne pomoći Sarajevo danas je saopšteno da imaju neuobičajeno veliki broj poziva ljudi kojima je danas pretjerano dobro, a prilikom svake intervencije pacijenti su tvrdili da su jeli pitu na pijaci na Stupu, za koju se kako saznaje Sarajevo365.com otkrilo da je bila napravljena od marihuane a ne od zelja.


Policija radi na utvrđivanju identiteta starije ženske osobe koja je tokom današnjeg dana na pijaci Stup prodavala pitu ispred koje je pisalo “zeljanica” a koja je najvjerovatnije uzrok pretjerano predobrog raspoloženja kod desetina građana Sarajeva koji su zvali Hitnu da se žale jer nisu navikli, ili im nikada u životu nije bilo tako dobro kao danas, dok su neki kako otkriva portal Sarajevo365.com čak tražili bilo kakav lijek da taj osjećaj već jednom prestane jer ne mogu nikako da se naviknu na ovako naglu promjenu.

izvor: Sarajevo365.com

Donosimo:Dobre i loše strane korištenja marihuane

Marihuana i njeno korištenje već dugi niz godina izaziva velike polemike. Ovu ilegalnu laku drogu neki smatraju i lijekom, no koliko je zapravo prednosti i nedostataka marihuane?

Lake droge kao što je marihuana uobičajeno se počinju uzimati u mlađoj dobi iz radoznalosti i želje za eksperimentiranjem. Marihuanu češće uzimaju nezrelije osobe, osobe s psihičkim problemima ili sklone rizičnim ponašanjima.
Dakle, je li marihuana droga ili lijek?

Prije ikakve polemike, marihuana je radi svojih utjecaja laka droga što znači da ima utjecaj na ljudski organizam i mozak. Neka istraživanja utjecaje smatraju pozitivnima, neki negativnima radi ostalih stavki, pa se tako postavlja pitanje: je li marihuana droga ili lijek?

Dokazana štetnost ‘trave’

Štetno djelovanje marihuane nije samo usmeno već je i dokumentirano i dokazano pravilima medicine zasnovane na dokazima.

Ovo su razlozi štetnosti marihuane:
sve što se puši nije zdravo jer nosi rizik za dišne organe – marihuana u sebi ima do 70% više kancerogena od cigareta. Način pušenja marihuanskih cigareta je teži i opasniji za dišni sustav jer se udiše dublje i dulje, a dim duže ostaje u plućima. Dokazano je štetno djelovanje na pogoršanje respiratornih simptoma i češći razvoj kroničnog bronhitisa kod konzumenata koji dugotrajno konzumiraju marihuanu. U ekperimentima je dokazana veća količina katrana do 5 puta, kao i ugljičnog monoksida.



THC ili delta 9-tetrahidrokanabinol koji je glavni aktivni sastojak marihuane nakuplja se u masnim stanicama tijela.



THC se u mozgu veže i negativno utječe na receptore koji su odgovorni za pamćenje, mišljenje, koncentraciju i koordinaciju



THC stimulira mozak na oslobađanje dopamina koji stvara osjećaj zadovoljstva. Samo po sebi to ne zvuči toliko loše, no nakon euforije dolazi velik pad u raspoloženju, depresija i pospanost. Kod nekih ljudi smanjivanje prvotne doze dopamina stvara anksioznost, strah, paniku i akutnu psihotičnu reakciju.



posljedice konzumiranja marihuane traju i nakon što je marihuana razgrađena u tijelu – glavne manifestacije su teškoće s pamćenjem, smanjena sposobnost učenja i poremećaj sna



dugotrajne posljedice konzumiranja marihuane su ovisnost, kronične bolesti dišnog sustava kao što je kašalj i bronhitis, shizofrenija, psihoze, suicidalna razmišljanja,depresija i amotivacijski sindrom



kod trudnica koje su prije pušile marihuanu postoji šansa da će ona utjecati na rast i razvoj još nerođenog djeteta

Makar neka istraživanja pokazuju kako je marihuana imala pozitivne utjecaje na zdravlje, ne možemo negirati da ima i negativne.

Konzumiranje marihuane utječe na razvoj mozga i kada se od rane dobi konzumira u značajnoj količini, oštećenje pamćenja i mišljenja može imati dugotrajne posljedice.

Pitanje je li marihuana droga ili lijek je najbitnije postaviti kod mladih ljudi. S obzirom da se u mladim godinama razvija mozak, psihičko i emocionalno stanje, ali i samo tijelo – ova laka droga ima najintenivniji utjecaj.


Marihuana stvara ovisnost

Jedno od istraživanja je pokazalo kako marihuana stvara ovisnost. Ono je provedeno na 200 korisnika, a čak 76% je zadovoljilo kriterije dijagnoze ovisnosti koja je uključivala i apstinencijsku krizu. Neki od simptoma apstinencije mogu biti: gubitak apetita, neodređen i nejasan strah i anksioznost, depreija, nesanica, znojenje i poremećaji raspoloženja.

97 % ispitanika navelo je kako im je ponovno uzimanje ove lake droge bilo ‘nužno’ jer su jedino tako mogli dobro funkcionirati.
Marihuana kao lijek

Korištenje marihuane kao lijeka nije znanstveno dokazana. Da bi neka tvar bila proglašena lijekom ona se mora sastojati od dobro definirane tvari čija je količina mjerljiva i jednaka u svim jediničnim oblicima lijeka kao što je tableta ili injekcija.

O marihuani sigurno ne možemo govoriti kao o lijeku u pravom smislu te riječi. Neki sastojci ove lake droge djeluju na smanjivanje simptoma nekih bolesti, no nemojte da vas do dovede u zabludu. Svaki lijek se uzima u određenim količinama i samo kod određenih bolesti.


“Dokazi ili ne, to je za nas oboljele apsolutno nebitno. To mene ne zanima. Ja sam našao nešto što nije dokazano. Ali meni pomaže. I to mi je najvažnije”, zaključak je jednog od bolesnika koji boluje od multiple skleroze.

Marihuana kao lijek sadrži nekoliko spojeva koji su se pokazali korisnima u liječenju različitih bolesti odnosno stanja:



oralni kanabinoidi značajno smanjuju povraćanje i mučninu uzrokovanu kemoterapijom kod bolesnika koji boluju od raka


smanjuje simptome spastičnosti od multiple skleroze

djeluje na bolest multiple skleroze ali i olakšava život oboljelima

olakšava simptome poremećaja spavanja

pomaže bolesnicima s kroničnim bolovima

pomaže kod fibromilagije

uspješna je kod bolesnika sa sindromom obstruktivne apneje, to jest prestanka disanja u snu

akutna uporaba marihuane poboljšava plućni kapacitet

pomaže kod sindroma anoreksije i kaheksije uzrokovane rakom

uspješna je u problemima s crijevima, epilepsijom

olakšava Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, šizofreniju i psihoze

Dokazi za većinu ovih pozitivnih svojstava marihuane nisu znanstveno dokazani, ali postoje slučajevi koji potvrđuju pozitivan utjecaj. Do sada ni u jednoj bolesti nije dokazano terapijsko djelovanje marihuane u smislu liječenja same bolesti, već njeno blagotvorno djelovanje u smanjenju nekih od simptoma bolesti kod dijela oboljelih.

Marihuana se u ovim slučajevima primjenjivala kao dodatna terapija tamo gdje primjenjeni lijekovi nisu pomogli i opet samo kod odabranih bolesnika.

Bez obzira na ljekovitost u nekim slučajevima, marihuana ipak jest laka droga i izaziva ovisnost. Također je u Hrvatskoj i dalje ilegalna, osim medicinske koja se može nabaviti putem recepta.

Je li vama marihuana droga ili lijek? Koje je vaše mišljenje?

Source: https://net.hr/magazin/zdravlje/marihuana-droga-ili-lijek-evo-koje-su-dobre-i-lose-strane-ove-kontroverzne-biljke/

Berba marihuane bolje plaćena od berbe grožđa?

Uzgajivači marihuane bolje plaćaju radnike iz Meksika, drugi je bojazan da će ljudi radije pušiti nego piti

Proizvodnja vina, piše Fortune, ove će godine po svemu sudeći imati još jednu rekordnu sezonu. Smatra se da će porasti za šest posto, u Kaliforniji na koju otpada daleko najveći dio proizvodnje proizvodnja bi trebala porasti sedam posto – odnosno na 4 milijuna tona. Svakako, milenijska generacija pokazuje sve veći interes za vina. Raste prodaja, posebno vinima od devet dolara naviše velikih proizvođača poput E&J Gallo Winery, The Wine Group i Constellation Brands. Ipak, proizvođači vina jako su zabrinuti; prvo time što bi im vrlo brzo moglo nedostajati osposobljene radne snage, drugo zato što u legalizaciji marihuane vide opasnost pred time da bi ljudi mogli "biljku" vidjeti kao zamjenu za vino.

"Radna snaga na farmama i troškovi bit će nam glavna briga u vinskom biznisu ove godine", rekao je Rob McMillan koji je objavio izvještaj o toj temi Silicon Valley Banke. Kalifornija uz proizvodnji vina tradicionalno ovisi o radnicima imigrantima iz Meksika, većinom o muškarcima u dobi od 20-ih do 40-ih koji imaju iskustvo rada na farmi. Oni u pravilu provode u SAD-u po pola godine i po isteku sezone vraćaju se u Meksiko. Zašto ne Amerikanci? Zato što je riječ o slabo plaćenim poslovima koji Amerikance ne privlače. Čak i vinski biznis Trumpove obitelji ovisi o stranim radnicima. Samo, u posljednjih nekoliko godina broj Meksikanaca koji dolaze raditi, sve je manji. I to dok je površina pod vinogradima godinama na istim razinama.

U OVOJ GODINI TOP NEWS Colorado od prodaje marihuane zaradio više od milijardu dolara

A tu se tek dolazi do proizvodnje marihuane. Dok je satnica radnika u vinogradarstvu oko 20 dolara, u proizvodnji marihuane ona se kreće između 25 i 30 dolara. I na sve probleme koji se otvaraju sve većom proizvodnjom marihuane, nadovezuje se Trumpova izgradnja zida prema Meksiku, nakon koje se može očekivati da će jeftinih radnika iz Meksika biti sve manje i manje. I, konačno, pojedini proizvođači vina zabrinuti su da bi se potrošači, umjesto rekreativnom ispijanju vina, mogli okrenuti rekreativnom pušenju marihuane. Do danas je osam američkih država legaliziralo rekreativno pušenje marihuane, uključujući Kaliforniju.

Prošle godine Amerikanci i Kanađani potrošili su na legalnu marihuanu 53,3 milijarde dolara, a trendovi su takvi da će to i rasti. Od onih koji zarađuju na alkoholu, posebno se žale proizvođači piva; Bud Light i Coors Light. A, opet, zanimljivo je da su uvozna piva potpuno nedirnuta rastom potrošnje marihuane. Na kraju krajeva, kad je o vinima rijel, McMillan smatra da nema govora o konkurenciji marihuane i vina, što je i logično, jer ljudi u pravilu ne piju vino kako bi se napili, nego iz drugačijih užitaka, dok od marihuane zasigurno očekuju da se od nje "napuše", da budu "high".

Source: https://www.express.hr/top-news/nitko-ne-zeli-brati-groz-e-zele-brati-marihuanu-8863

Marihuana je droga ili lijek? Ili možda oboje?

Službeni joj je naziv marihuana, dobiva se od biljke kanabis poznate i kao indijska konoplja. Prije se ta biljka koristila puno više i to za izradu užadi, odjeće, čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od indijske konoplje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka druga svojstva su došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, hašiš, skank (hašiš i skunk se dobivaju kemijskom obradom) danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori- je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?


Mišljenje autora ovog teksta je da oni koji najviše raspravljaju o travi zapravo o njoj najmanje znaju. Na marihuani danas političari skupljaju bodove pred izbore umjesto da se educiraju i shvate što je marihuana, kako djeluje, koje su joj opasnosti, a koje eventualne blagodati.
THC i ostali aktivni sastojci

Marihuana sadrži oko 400 kemijskih tvari od kojih neka djeluju antibakterijski, neka opuštaju, a neka mogu uzrokovati halucinacije. Glavni sastojak kanabisa je THC. Skank sadrži i do 3 puta više THC-a od obične sušene marihuane.
Djelovanje marihuane

Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa). Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. Kanabis također:
ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti
na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost
djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim
potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hladnjakom
Marihuana kao lijek?

Puno se istraživalo može li se marihuana koristiti u medicinske svrhe. Najveći je problem u tome što ona ima jako puno sastojaka pa je teško jasno utvrditi koliko je njezino korištenje efikasno i sigurno. Jaka znanstvena podloga nedostaje, ali istraživanja i iskustva navode određene blagodati kanabisa. Na primjer, kanabis može smanjiti neželjena djelovanja kemoterapije. Lijekovi koji se koriste kod raka su među najjačima i često uzrokuju uzastopna povraćanja. Marihuana ublažava ta negativna djelovanja i olakšava život bolesnicima. Multipla skleroza druga je bolest kod koje ekstrakt kanabisa može biti koristan mada istraživanja to nisu potvrdila.

Popis bolesti na koje pozitivno djeluje marihuana temelji se uglavnom na tvrdnjama. Te bolesti ili simptomi su sljedeći:
glavobolja i migrena
astma
prevencija srčanog i moždanog udara
Parkinsonova bolest
Alzheimerova bolest
alkoholizam
nesanica
seksualna indiferentnost (kanabis može potaknuti seksualnu želju)
Rizici konzumiranja marihuane

Postoji i druga strana medalje, ona negativna. Dok pozitivna djelovanja nemaju čvrstu znanstvenu osnovu, ova negativna nažalost imaju.


Konzumacija marihuane smanjuje mogućnost koncentracije, smanjuje motivaciju, a učestala uporaba kod mladih može usporiti njihov psihološki razvoj. Konzumenti mogu postati anksiozni, napeti i sumnjičavi, u ekstremnim slučajevima paranoični. Uz sve to, oni koji konzumiraju Skank (veća količina aktivnih tvari) imaju priliku razviti i dodatne poteškoće, čak i shizofreniju. Kanabis loše djeluje na koordinaciju pa može uzrokovati probleme u vožnji ili pri hodanju.

Česta neželjena djelovanja uzrokovana uglavnom nekim od 400 kemijskih sastojaka u marihuani su:
ubrzano kucanje srca
nagle promjene krvnog tlaka
smanjena plodnost kod žena
Ovisnost o marihuani

O marihuani je moguće razviti blagu ovisnost, simptomi su:
žudnja za “novom dozom”,
nemir,
nagle promjene raspoloženja,
problemi sa spavanjem,
manjak apetita i drugi.

Jačina te ovisnosti nije ništa veća od recimo ovisnosti o cigaretama ili čak o kavi. Ipak, marihuana povlači velike kontroverze. Konzumenti s jedne strane naglašavaju blagodatno djelovanje na zdravlje i traže dekriminalizaciju ili legalizaciju. S druge strane su oni koji se tome protive bilo zato što marihuana uzrokuje ovisnost, bilo zbog nekih tradicionalističkih stavova, bilo zbog činjenice da marihuana može dovesti i do upoznavanja neke teže droge i time do nove ovisnosti.

Čini se da je danas najčešće korišten argument protiv marihuane upravo taj da ona vodi do težih droga. To je istina, ali ne zato što je ona “slična samo slabija” od, recimo, heroina. Da je tako prvo bi trebalo zabraniti alkohol.

Marihuana može dovesti do težih droga upravo zato što je ilegalna. Da bi ju nabavio, konzument se mora kretati u “ilegalnom miljeu”. Dok se kreće u takvom miljeu velika je vjerojatnost da će nabasati i na neku drugu drogu (kokain, heroin i sl.) jer se njima trguje na isti način, ilegalno. Ukoliko bi se marihuana mogla legalno nabaviti konzumenti više ne bi morali nalaziti ilegalne kanale i time bi se udaljili od potencijalne opasnosti da pređu na teže droge.

Marihuana, alkohol, politika i legalizacija

Političari su kod nas jako glasni po pitanju marihuane što je i logično jer na tome mogu skupiti puno glasova pred izbore. Ipak, licemjerno je da oni političari koji marihuanu stavljaju u isti kontekst s teškim drogama ništa neće reći protiv alkohola koji je, za razliku od marihuane, legalan i svedostupan.
U Hrvatskom zakonu marihuana se tretira jednako kao i heroin.

Broj ovisnika o alkoholu znatno je veći od broja ovisnika o travi, ovisnici o alkoholu puno češće nanose štetu sebi i drugima bilo kroz nasilje ili tako što uzrokuju prometne nesreće. Ipak, niti jedan političar nije zaključio da alkohol treba biti ilegalan, a puno ih smatra da marihuana treba biti. Sigurno da je došlo vrijeme da se prepitaju hrvatski zakoni i da se učine određene izmjene.
Uzgoj marihuane

Danas, u doba Interneta, vrlo je lako doći do informacija. Postoje web stranice posvećene tematici uzgoja indijske konoplje. Kanabis je vrlo zahvalna biljka, može rasti u raznim klimatskim uvjetima i ne zahtijeva previše njege. Ipak, ono što uzgajatelje najviše muči nije to kakvo treba biti tlo za sadnju ili na kojoj temperaturi držati biljke nego je to mogućnost da im na vrata pokucaju policajci koji će im oduzeti biljke, a vjerojatno i slobodu na neko vrijeme.

Što vi mislite, treba li legalizirati rekreativnu upotrebu marihuane?

Source: https://www.krenizdravo.rtl.hr/zivotni-stil/marihuana-je-droga-ili-lijek-ili-mozda-oboje

Da li marihuana utiče na plodnost?

Novo istraživanje znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje da marihuana može negativno utjecati na veličinu i oblik spermija, naročito kod mladih muškaraca.

"Rezultati našeg istraživanja upućuju da korisnici marihuane trebaju prestati s tom navikom ako planiraju osnovati obitelj", izjavio je jedan od voditelja istraživanja dr. Allan Pacey.



Istraživanje, objavljeno u časopisu Human Reproduction, ne pokazuje da marihuana direktno utječe na muškarčevu plodnost, ali je pokazalo da je konzumacija marihuane usko povezano s problemima s plodnošću.

U istraživanju je sudjelovalo 318 muškaraca, čije su spermije znanstvenici ustanovili abnormalnima. Uzorke njihovih spermija su usporedili s uzorcima spermija od 1652 muškarca, čiji su spermiji smatrani normalnima.

Sudionici su ispunjavali upitnik koji je sadržavao pitanja o njihovim cjelokupnim životnim navikama, uključujući pušenje cigareta, konzumaciju alkohola i marihuane.

Cigarete i alkohol su također utjecale na zdravlje spermija, ali u manjoj mjeri nego marihuana. Naime, znanstvenici su otkrili da marihuana može promijeniti veličinu i oblik spermija i narušiti kvalitetu DNA.

Prethodna istraživanja su pokazala da je za začeće i zdravu bebu zdravlje spermija jednako važno kao i zdravlje jajašaca.

Ovo nije prvo istraživanje koje je pokazalo da marihuana negativno utječe na spermije, stoga bi bilo pametno da s tom navikom prestanete, naročito ako u skoroj budućnosti planirate osnovati obitelj.

Source: https://www.centarzdravlja.hr/zanimljivosti/kako-marihuana-utjece-na-spermije/

Sorte Kanabisa: Podela po dejstvu i sastavu kanabinoida

Mnogi nas pitaju koje sorte je najbolje da naruče za svoje bolesti i evo dobrih rešenja za ličnu sadnju. Odlična informativna grafika i realna podela različitih probranih sorti Kanabisa za medicinsku namenu, sa sastavom terpena, delovanjem i medicinskom namenom.

Različiti smo, metabolizmi su nam različiti, tako da nekome više prija i bolje funkcioniše uz jednu sortu kanabisa u odnosu na drugu. Takođe za isto obolenje kod različitih osoba ista sorta ili kombinacija će delovati kod nekog bolje, kod nekog slabije, dok će druga sorta/kombinacija biti uspešnija.

Dosadašnju podelu sorti na ‘indiku’ i ‘sativu’ i hibride te ‘dve vrste’ i u poslednje vreme treće ‘ruderalis’, treba da od sada posmatramo u smislu – ‘indika’ su sedativne (za noć i regeneraciju), a tzv. ‘sativa’ su energetske (dnevne, radne). Podela na niže i žbunaste sa širokim listovima i tanje visoke sa uskim kracima lista u praksi više ne postoji, a i ranije su sorte imale pomešane morfološke karakteristike.
Ono sa čime se danas susrećemo su skoro potpuno sve hibridi, nastali ranije ili kasnije. Tokom decenija ukrštanja, neki bitni sastojjci koje su posedovale nekadašnje sorte, danas su znatno ređe, što posebno važi za neke dragocene terpene. Tim pre je očuvanje autohtonih sorti i njihovih prirodnih staništa od ključnog značaja za medicinu i lečenje kanabisom. jer potrebno je imati što veću raznovrsnost sorti za bolje medicinske rezultate i za potrebe različitih obolenja.


Podela sorti po sadržaju THC i CBD:

1. Dominantne THC

2. Kombinovane THC-CBD

3. Dominantne CBD

– Idealan odnos THC i CBD ide u rasponu od 1:1 do 20:1 u oba smera, pa do odnosa 40:1 za medicinske potrebe, zavisno od obolenja, samog metabolizma pacijenta i njegovog Endokanabinoidnog sistema.


– Odnos iznad 80:1 posebno THC u odnosu na CBD nije preporučljiv, te sorte mogu da izazovu anksioznost i osećaj paranoje. Ovo najčešće vidimo kod tzv ‘skunk’ hibrida odnosno sorti namenjenih unutrašnjem uzgoju i odatle ‘fama’ da su današnje sorte ‘jače i opasnije’ od nekadašnjih. Istina je samo da se odnos CBD-a i mnogih bitnih terpena smanjio.


Podela po dejstvu (sinergijski uticaj kanabinoida, terpena i flavonida):

1. Energetske ( tzv. “sativa” ) – viši sadržaj limonena
Bistre energetske daju lak ‘podižući’ dnevni energetski i kreativan osećaj, i jasnoću misli
‘Teške’ energetske imaju jači psihodelični i euforični efekat, podstiču kreativnost i akciju

2. Sedativne ( tzv. ”indika” ) – viši sadržaj mirsina, uz često viši % CBD
Bistre sedativne imaju opuštajući i relaksirajući efekat, izazivaju osećaj duševne probuđenosti i jasnoće
‘Teške’ sedativne preporučuju se za lečenje kancera, nesanica, tokom rehabilitacija, kada je telu potrebno najviše sna i odmora.

3. Ukrštene – pogodne za većinu obolenja
Bistre ukrštene su pogodne za dnevne aktivnosti, za komunikative osobe koje vole akciju
Izbalansirano ukrštene daju kreativnost, društvenu potrebi izazivaju osećanja ljubavi i saosećanja
‘Teške’ ukrštene izazivaju jak osećaj smirenosti, sedativne su

Način na koji će neka od sorti kanabisa delovati u najvećoj meri zavisi od terpena koji se u njemu nalaze. Terpeni deluju sinergijski sa kanabinoidima, posebno sa THC i međusobno pojačavaju lekovito dejstvo, kako delovanja samih terpena, tako i delovanje THC-a i moduliraju ga. Tako Limonen daje uz THC osećaj energije i dobrog raspoloženja, dok Mirsen daje sortama onaj poznati sedativni efekat, poznat kao dejstvo ‘indika’ sorti.

Source: http://irka.org.rs/sorte-kanabisa-podela-po-dejstvu-i-sastavu-kanabinoida-i-terpena-za-medicinu/

Fantastično otkriće: Dokazano je da marihuana liječi rak i pomaže u otklanjanju posljedica hemoterapije

Dokazano je da marihuana ima pozitivno dejstvo u liječenju ćelija karcinoma, a ima i povoljan učinak kada je u pitanju otklanjanje posljedica hemoterapije. Postoje zvanični dokazi i potpisana istraživanja da se marihuanom liječi oko 200 bolesti, među kojima je karcinom, artritis, paraliza, nedostatak apetita, kao i mnoge druge.


Skeptici nikada neće povjerovati u ljekovito dejstvo marihuane, iako je u nekolicini zemalja ona dozvoljena kao medicinsko sredstvo.

U velikom broju evropskih zemalja, poput Italije, Njemačke, Austrije, Češke, Poljske, Holandije i nekolicine drugih država, dopuštena je upotreba marihuane u medicinske svrhe.

Dokazano je da marihuana ima pozitivno dejstvo u liječenju ćelija karcinoma, a ima i povoljan učinak kada je u pitanju otklanjanje posljedica hemoterapije.

Postoje zvanični dokazi i potpisana istraživanja da se marihuanom liječi oko 200 bolesti, među kojima je karcinom, artritis, paraliza, nedostatak apetita, kao i mnoge druge.

Marihuana pomaže u regeneraciji moždanih ćelija.

Vlada mišljenje da je marihuana štetna, da ubija ljude, da stvara zavisnost… Zato je i zabranjena.

Inače je zanimljiva činjenica da jedna farmaceutska kuća u Americi koja je inače jedan od najvećih boraca protiv marihuane, proizvodi i prodaje takozvani „Mariol” koji je u stvari vještački dobijen THC i baš zato što nije imao taj biološki proces pokretanja elektrona posjeduje i negativne efekte.

Za skeptike, postoje brojna pozitivna iskustva koje potvrđuju pozitivno dejstvo „duvanja”. Jedan 39-godišnji čovjek kome je dijagnostifikovan karcinom nemalih ćelija na plućima, tvrdi kako je kanabis jedino što mu pomaže, jer je zahvaljujući konzumiranju istog, iskašljao tumor!

– Ja sam ispljunuo kancer na usta! Držao sam svoj kancer u dva dijela na dlanu veličine nekih sedam centimetara. Zakašljao sam se i izbacio komad mesa iz sebe. Čvorasto, krvavo, crno, opnasto, kao malo crevo onako smotano – objasnio je ovaj Amerikanac novinarima.

Službene medicinske prognoze davale su mu od četiri do šest mjeseci života. Čovjek koji je želio da ostane anoniman za javnost, uvjeren je da je, kako sam kaže „iskašljao kancer” upravo zahvaljujući ulju kanabisa koje je počeo da koristi pošto je bez doktorovog znanja prekinuo sa konvencionalnom terapijom koju su mu odredili.

Poslije tri mejseca, na kontrolnom pregledu, tvrdi on, rak se više nije vidio. On smatra da za to može da zahvali upravo kanabisu. Niko od doktora nije želio to da mu potvrdi. Jer je stav službene medicine jasan: kanabis je droga.

Međutim, način na koji se kanabis koristi u liječenju dovodi ga u sukob sa zakonom. Svaka upotreba marihuane pa i ona u medicinske svrhe je kažnjivo djelo. Zbog čega kao pacijent nema pravo da bira način na koji će se liječiti, a da pri tom ne krši zakon, nikako ne može da razumije.

Ulje kanabisa liječi nesanicu

Ulje kanabisa pravi se kada se u 100 mililitara alkohola doda 15 militara smole od cvjeta konoplje. Ulje cvjeta kanabisa dobro je za bolove, nesanicu i otvara apetit. Ulje kanabisa prodaje na internetu po cijeni od 300 do 1.500 evra, ali je rizično kupovati na taj način.

I u zemljama regiona liječenje marihuanom nije redak slučaj.

Splićanin Davor, otac dječaka koji patio od Cerebralne paralize ovog februara je za hrvatski „Jutarnji list” isoričao svoju priču:

– Moj sin je bolestan od rođenja. Desna strana tijela mu je bila sasvim oduzeta, nije bila pokretljiva. Primjetili smo od njegove prve godine. Godinama smo intenzivno išli na fizioterapije i napravili sve što su nam doktori preporučili. Kada je imao četiri godine, čuli smo da neki roditelji koriste za svoju djecu ulje kanabisa iz Austrije i iz Holandije i njime masiraju djecu i da imaju neke pozitivne rezultate. Ovo mi se učinilo kao skupa varijanta, s putovanjima i rizičnim prelascima granica, pa sam odlučio sam da zasadim kanabis. Pomalo se razumijem u agronomiju pa mi nije sve bilo potpuno nepoznato – ispričao Davor za „Jutarnji list”.

Intervju je dao poslije odluke Češke da će marihuanom prepisanom na recept moći da se liječe oboljeli od raka, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze ili psorijaze. Davor je kako bi izliječio svog sina zasadio marihuanu i tako sa smolom od lišća kanabisa pravio kremu koja je dječaku veoma pomogla.

– Masirali smo ruku svaki dan dva mjeseca, pa pauza od mjesec dana da vidim da li je nešto loše, pa za mesec dana ponovo... I sad nakon tri godine sve se ispravilo, ali išao je i na terapije. Doktori su iznenađeni, jer nije imao dobru prognozu, ali ne znaju o čemu se radi – priznao je Davor.

U Hrvatskoj upotreba kanabisa je zakonom zabranjena, a za uzgoj istog predstoji kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Nakon dva, tri mjeseca masiranja vidjelo se poboljšanje, dječak je mogao da drži ruku otvorenom a nakon godinu i po dana i da je pomjera.

Na samostalni uzgoj Davor se odlučio i jer je ulje kanabisa za koje je čuo iz Austrije i Holandije bilo industrijske proizvodnje, a on i porodica već su zbog djeteta zdravo živjeli i pazili na ishranu i način uzgoja hrane.

– Zasadio sam nekoliko biljaka kanabisa, na planini gdje imam parcelu, da vidim šta je to zapravo. Na planini nije zagađeno područje i nepristupačno je, a time i manje riskantno da me neko uhvati – objasnio je Davor i dodao kako je krenuo u ovu neobičnu i ilegalnu akciju samo kako bi pomogao sinu.

Zaključio je kako se ne plaši policije, jer je, kao i većina roditelja, spreman na sve kako bi njegovom djetetu bilo bolje.

Negativni efekti marihuane

Marihuana je ilegalna droga i zabranjeno je davati je ili prodavati. Povezana je sa razvijanjem psihičkih oboljenja kasnije u životu, uključujući i shizofreniju. Preterano konzumiranje utiče na sposobnost učenja i koncentracije.

Još jedan dokaz, kojih inače ima pregršt, jeste i slučaj malene Mikajle Komstok, koja ima leukemiju, a majka je liječi sa deset džointa dnevno. Svijet je uzdrmala vijest koja se pojavila, ali priča je zaista istinita, što je potvrdila i američka policija.

Osmogodišnja djevojčica iz Oregona, po imenu Mikajla Komstok, prima hemoterapiju zbog čega joj njena majka svakoga dana daje tablete marihuane da bi smanjila posljedice ovog tretmana. Ona na dan uzme tablete koje imaju učinak jednak onome koji ima 10 džointa. Činjenica da je bolest u stanju remisije, majka zahvaljuje upravo marihuani.

Djevojčica boluje od leukemije, zbog koje ide na hemoterapiju. Sve bi bilo „još jedna tužna priča”, da joj majka ne daje tablete marihuane da bi smanjila posljedice hemioterapije.

Sa ovakvim majčinim tretmanom Mikajla je jedna je od najmlađih korisnica medicinske marihuane. Djevojčici su doktori konstatovali leukemiju u proljeće 2011. pa do danas ona prima agresivnu hemoterapiju.

Uz tablete njena majka je liječi i gramom ulja semenki marihuane na dan. Kako njena majka tvrdi leukemija kod njene kćerke je u stanju remisije, to jest koštana srž se oporavlja.

– Kao majka, probaću bilo što samo da joj bude bolje – rekla je Erin Purčejs (26), koja o djevojčici brine zajedno sa svojim dečkom.

Dijete sada, prema majčinim riječima, bolje spava i jede od tableta marihuane.

– Poslije hemoterapije se osjećam kao da želim da budem budna cijele noći. Ovaj lijek koji mi mama daje, pomaže mi da bolje spavam, iako se od njega osjećam čudno – objasnila je Mikajla.

Mikajlin otac Džesi Komstok koji živi u Sjevernoj Dakoti, koji redovno plaća alimentaciju i ćerkino zdrastveno osiguranje zabrinut je zbog uticaja ovog alternativnog lijeka koji joj daje njena majka, na razvoj mozga djevojčice.

– Vjerujem da da će moja ćerka ozdraviti, ali mislim da će joj ta velika količina marihuane usporiti razvoj mozga – istakao je otac.

On je dodao da je jednom prilikom, kada je prošlog ljeta došao da je posjeti, njegova ćerka bila „skroz napušena”.

– Htjela je samo da leži i da igra video-igrice – rekao je medijima otac Džesi.

Mikajlu je odveo privatnu laboratoriju gdje su joj u krvi pronašli THC koji je na nivou prosječnog odraslog konzumenta.

Otac ove djevojčice je kontaktirao je policiju, socijalnu službu kao i onkologa. Majku je obišla i policija, ali su izjavili kako ne mogu ništa značajno da učine po tom pitanju.

Istraživanje američkih naučnika sprovedeno krajem 2012. godine pokazalo je da marihuana izuzetno značajna u liječenju različitih oblika tumora:

– Sastojak koji se nalazi u lišću marihuane može da spriječi širenje mnogih oblika zloćudnih tumora – zaključili su naučnici.

Istraživači su tada otkrili da sastojak, pod nazivom kanabidiol, ima mogućnost da „isključi gen” odgovoran za metastaze kod zloćudnog oblika raka dojke.

Prvi put su naučnici uočili potencijal ovog sastojka prije pet godina, nakon što su zaustavili širenje ljudskih ćelija raka u laboratoriji. Potom su eskperimenti rađeni na miševima.

Naučnici se nadaju da će dalja istraživanja pomoći da se napravi lijek, a uskoro bi trebalo da se testira na ljudima u kombinaciji sa hemoterapijom.

Otkriveno je da protein pod nazivom ID-1 ima veliku ulogu u širenju oboljelih ćelija. Sastojak marihuane je pokazao sjajne rezultate i to ne samo da zaustavio „ludačko” širenje ćelija, već ih je vratio na zdravo, normalno stanje.

Oni su otkrili da je sastojak isključio ekspanziju ID-1 i zaustavio put do udaljenog tkiva. Druga opasna oboljenja leukemija, rak pluća, jajnika, tumor na mozgu, takođe pogoršava i širi ID-1.

Šta je to marihuana i kako se koristi?

Marihuana je najčešće korišćena droga u svetu i kod nas. U svetskom žargonu postoji preko 200 naziva za marihuanu, a kod nas se najčešće koriste termini: trava, vutra, sit, pot, gandža, mara.


Izgled
To je zelena, braonkasta ili siva mešavina sitno isecakanih suvih cvetova, lišća, stabljika i semenki Indijske konoplje koja se naziva Cannabis sativa. Liči na finije ili grublje izrezan duvan karakterističnog mirisa na sušeno seno čijim se gorenjem oslobađa jak, lagano sladunjav, miris zapaljenog suvog lišća.

Hemijski sastav
Marihuana se dobija preradom lišća i cveta (rezanje, sušenje, mlevenje) biljaka konoplje: Cannabis sativa, Canabis indica, Canabis ruderalis. Kanabis je jednogodišnja biljka (muška i ženska) u obliku grma visokog jedan do dva metra. Delovi biljke pripremljeni za upotrebu sadrže 4 -12% aktivnog sastojka.

Glavni sastojak u marihuani (pored još 400 drugih sastojaka) je jedinjenje THC (delta-9-tetrahydrocannabinol). Membrane određenih nervnih ćelija sadrže proteinske receptore koji vezuju THC koji se apsorbuje u masnom tkivu u različitim organima. Kad se smesti, THC otpušta seriju ćelijskih reakcija koje menjaju stanje svesti. Efekti marihuane zavise od jačine i potencije THC-a koji sadrži. Jačina droge se meri s obzirom na prosečnu količinu THC-a. Marihuana prosečno sadrži oko 3% THC-a.

Način upotrebe
Obično se puši umotana u cigarete (koje se zovu džoint) ili u luli (nargila). Ima jači miris od duvana u cigareti, kao i od duvana u luli. Za razliku od duvana, dim marihuane se ne filtrira i prilikom pušenja duže se zadržava u plućima. Poslednjih godina u cigarete marihuane se stavljaju i druge droge kao što je crack kokain, izmrvljene tablete, što se naziva hemija. Neki korisnici marihuanu uzimaju sa hranom ili je piju kao čaj.

Efekat
Marihuana je najblaže i najslabije halucinogeno sredstvo. Efekat se primećuje nakon nekoliko udahnutih dimova, dostižući maksimum nakon 15-30 minuta. Delovanje jedne ispušene cigarete traje dva do tri sata. Popijena ili pojedena, marihuana ispoljava efekat nakon pola sata sa dužinom trajanja tri do šest sati.

Nekada delovanje liči na početne efekte alkoholnog pijanstva. Aktivni sastojak droga, THC, koji se nakon ulaska u telo, nošen krvotokom, veže za kanabinoidne receptore u mozgu. Najviše ovih receptora se nalazi u delovima mozga zaduženih za pamćenje, razmišljanje, koncentraciju, percepciju, osećaj zadovoljstva, koordinaciju pokreta. Zato se javljaju problemi u kratkotrajnom pamćenju, smanjena sposobnost koncentracije i učenja, promenjena percepcija stvarnosti i to naročito vremena (osoba ima utisak da vreme protiče sporije), povišenje senzibiliteta - naročito kada se radi o bojama, ukusu i muzici, zatim poremećaji ravnoteže i koordinacije pokreta, a pri uzimanju većih količina kanabisa može doći i do snažnih halucinacija. Rad srca je ubrzan, krvni pritisak povišen. Javlja se sušenje usta, oči su crvene sa proširenim zenicama.

Što se tiče uticaja na raspoloženje i ponašanje, konzumiranje marihuane izaziva euforiju sa hiperaktivnošću, pojačanom govorljivošću, osećajem bezbrižnosti uz bezrazložno smejanje, ali isto tako može izazvati anksioznost i napade panike, a halucinacije mogu biti izrazito neugodne i zastrašujuće.

Nakon završetka delovanja korisnik pada u stanje pospanosti. Nakon prestanka efekata može se javiti amotivacijski sindrom - nedostatak bilo kakvog interesa i motivacije. Tolerancija na ove droge se ne razvija. Pri dužem uzimanju javlja se umerena psihička zavisnost, a kod korisnika dolazi do gubitka inicijative, neaktivnosti, nesanice ili redukovane dužine spavanja. Prisutna je nebriga za spoljni izgled, ličnu higijenu i odevanje, a rasuđivanje i pamćenje je delimično oštećeno.

Onaj ko redovno puši marihuanu ima respiratorne probleme slične onima koje imaju pušači duvana: svakodnevno kašljanje i iskašljavnje šlajma, simptome hroničnog bronhitisa i česte prehlade. Osim prisustva THC-a, količina katrana koji udahnu pušači marihuane i nivo karbon monoksida koji se apsorbuje su tri do pet puta veći nego kod pušača duvana. Dugotrajno pušenje marihuane izaziva oštećenje ili uništenje plućnog tkiva što dovodi do abnormalne funkcije pluća kao i do emfizema i raka pluća i disajnih puteva.

Upotreba marihuane izaziva ubrzani rad srca i povišen krvni pritisak. Najnovija otkrića ukazuju da pušenje marihuane i istovremeno intravenozno uzimanje kokaina prouzrokuju preopterećenje kardiovaskularnog sistema. Dugotrajna upotreba marihuane stvara promene u mozgu slične onima koje stvara dugotrajno konzumiranje većine drugih droga.

Kod nekih korisnika koji dugo uzimaju marihuanu vidljivi su nagoveštaji gubitka motivacije. Takve osobe ne zanima šta se sa njima dešava, nemaju želju za svakodnevnim radom, premoreni su i zanemaruju sopstveni izgled. Oni koji rade ili idu u školu postižu slabe rezultate. Upotreba marihuane među mladima osnovnoškolskog uzrasta prouzrokuje slabiji uspeh, devijantno ponašanje, delikvenciju i agresivnost, suprotstavljanje i loše odnose sa roditeljima, druženje sa delikventima i uživaocima droga.

Source: http://www.stetoskop.info/Marihuana-1693-c56-content.htm

Koliko je marihuana štetna za vaše zdravlje?

Na pitanje iz naslova nije tako lako odgovoriti, ili bolje reći, marihuana ima svoje negativno, ali naučnici tvrde i pozitivno dejstvo. Najnovija istraživanja na tu temu su sprovedena u Velikoj Britaniji, gde je grupa psihologa potvrdila da stalno i preterano uživanje u drogi koja se koristi više od 5.000 godina, može da izazove stanja psihoze, paranoje, anksioznosti i panike.


Profesor Heather Ashton sa Univerziteta u Newcastle-u, tvrdi da je veoma teško precizno ispitivati dejstvo marihuane, s obzirom na činjenicu da ne postoji sistem u našem organizmu na koji ona ne deluje. Pored toga, ova droga i u sebi kombinuje dejstvo različitih kategorija opijata, kao što su alkohol, sredstva za smirenje ili halucinogene droge. Profesor Ashton je rezultate svojih istraživanja objavila u stručnoj publikaciji British Journal of Psychiatry, iznoseći činjenice o tome kako marihuana deluje na mozak i telo.


Ova studija donosi i statistike o popularnosti „trave“ među britanskom omladinom, pokazajući da je ova droga vrlo popularna i raširena. Preko 60% studenata je drogu probalo, a 20% je koristi redovno. U sprovedenoj anketi su se pojavili i zapanjujući rezultati koji svedoče o tome da postoje i oni koji popuše do 15 džointa na dan.


Što se tiče delovanja marihuane na mozak, ovo istraživanje pokazuje ono što se i od ranije znalo: postoje prateći efekti u vidu smanjenja koncentracije i pažnje, kao i oslabljivanje moći pamćenja i učenja. Ta pojava je naročito primetna kod onih koji drogu dugo i redovno konzumiraju u većim količinama. Ipak, da li su u pitanju trajne posledice ili su to pojave prolaznog karaktera, teško je reći.


Suprotno uvreženom mišljenju da marihuana ne izaziva zavisnost, ova studija tvrdi upravo suprotno – i kod ove droge se dugotrajnim korišćenjem podiže prag osetljivosti uživaoca i povećava se njegova tolerancija na drogu, pri čemu se razvija i zavisnost. Kao i kod drugih oblika zavisnosti, i u ovom se slučaju pojavljuju prateći efekti. Pušenjem „trave“ se povećava rizik od pojave bronhitisa i emfizema pluća, a tri džointa, u tom smislu, predstavljaju ekvivalent popušenoj pakli cigareta.


Ipak, jedno drugo istraživanje, objavljeno u istom časopisu, govori i o pozitivnoj strani marihuane. Dr Philip Robson skreće pažnju na mogućnosti upotrebe u medicinske svrhe i dokazana lekovita svojstva ovog opijata. Marihuana (ili preciznije rečeni, njen glavni aktivni sastojak, jedinjenje THC) mogu da pomognu u smanjenu bolova i napetosti mišića kod reume i multiple skleroze. Takođe je blagotvorno dejstvo i kod onih koji pate od nesanice, a umereno pušenje može i da umanji problem gubitka apetita i smanjenja telesne težine kod obolelih od raka.


Source: https://www.krstarica.com/zivot/tehnika/da-li-je-marihuana-stetna-po-zdravlje/